BiH će biti na agendi NATO samita u Madridu, koji će se održati krajem mjeseca, i to pod tačkom “Jačanje partnerstva i nastavka politike otvorenih vrata”.
Kako je istaknuto u obrazloženju agende, raspravljaće se o odnosima s BiH, a navedeno je i to da je zemlja pozvana u Akcioni plan za članstvo 2010. godine, te da je MAP strukturisan kroz Program reformi, iz čega proizlazi da NATO Program reformi BiH vidi kao proces u sklopu MAP-a.
“Ovaj reformski program sadrži reforme koje vlasti planiraju da sprovedu, u čemu imaju podršku NATO-a. Nakon što je BiH podnijela prvi reformski program u decembru 2019. godine za narednu godinu, početkom 2021. godine je podnijela i samoprocjenu napretka koji je ostvaren”, pojašnjeno je u sklopu agende za NATO samit. Međutim, takođe je važno napomenuti da NATO smatra da MAP sam po sebi ne znači i automatsko učlanjenje.
NATO zvaničnik nam je pojasnio da će na predstojećem samitu znatno mjesto dobiti partneri, poput Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, a da će BiH biti predstavljena na nivou ministra odbrane.
“Samit će poslati jasnu i glasnu poruku da je zapadni Balkan region od strateškog značaja za NATO i da je posvećenost NATO-a regionu čvrsta. NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, bezbjednost i saradnju u ovom regionu kroz našu mirovnu misiju na Kosovu pod mandatom UN i napore naših kancelarija u Beogradu i Sarajevu, kao i kroz našu saradnju sa EU, jer su bezbjednost i stabilnost na zapadnom Balkanu važni za NATO i za mir i stabilnost u Evropi”, rečeno nam je.
Rečeno nam je da NATO snažno podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te da BiH vidi kao cijenjenog partnera.
“Svjesni smo izazova koji i dalje postoje za trajnu sigurnost, ali smo posvećeni njihovom rješavanju, kroz naše dugogodišnje partnerstvo s BiH, zasnovano na političkom dijalogu i praktičnoj saradnji. Jedinstvene strukture BiH važne su za stabilnost i funkcionisanje zemlje. Posebno Oružane snage, jedna od najjačih multietničkih institucija u zemlji”, rečeno je u razgovoru za naš list.
Posebno nam je naglašeno da su Oružane snage BiH jedan od navažnijih konsenzusa i dokaz šta je moguće kada se sarađuje na principima dogovora i konsenzusa.
“Nastavićemo da podržavamo evroatlantske reformske napore BiH za dobrobit svih njenih ljudi, kroz napore NATO štaba u Sarajevu, kroz našu podršku misiji ALTHEA koju vodi EU, i kroz potencijalni razvoj novog paketa za izgradnju odbrambenih kapaciteta. Svaka naša pomoć bi bila dizajnirana i sprovedena u skladu s potrebama, a uz puni konsenzus u zemlji”, rečeno nam je.
U sklopu pripreme samita, u Briselu je NATO delegacija primila delegaciju BiH, koju je predvodio Zoran Šajinović, pomoćnik ministra odbrane BiH za međunarodnu saradnju. Na sastanku je bilo govora o podršci BiH za izgradnju odbrambenih kapaciteta OS BiH u cilju dostizanja većeg stepena operativnosti i otpornosti, o intenziviranju saradnje kroz postojeće instrumente, kao i o bezbjednosnoj komponenti koja uključuje jačanje kapaciteta za kibernetičku odbranu i pomoć stanovništvu u slučaju elementarnih nepogoda.
Očekuje se da će plan biti usaglašen prije samita, kako bi tada mogao i formalno biti usvojen. Ukoliko se trenutni trendovi nastave, može se očekivati da će u narednoj godini NATO biti aktivniji u BiH, za razliku od prethodnog perioda, kada je BiH bila u određenoj mjeri zapostavljena kada je ovaj segment u pitanju.
Podsjećamo da je NATO nedavno usvojio dokument o jačanju strateške važnosti regiona zapadnog Balkana za Alijansu. Iako to nije spomenuto, podrazumijeva se da se ovi koraci čine kako bi NATO pokušao ograničiti uticaj Rusije na region.
“NATO ostaje snažno posvećen bezbjednosti i stabilnosti zapadnog Balkana i podršci evroatlantskih težnji zemalja u regionu. Mi ćemo pojačati naše napore u regionu i politički dijalog i praktičnu saradnju kako bismo pružili podršku u reformama, promovisali mir i bezbjednost, kao i spriječili maligni uticaj spoljnih faktora”, navedeno je.
Što se tiče političkih odnosa, podvlače da su u tom segmentu od vitalnog značaja demokratske vrijednosti, vladavina prava, domaće reforme i dobri međususjedski odnosi.
Posebno cijenimo partnerstvo sa Srbijom. Jačanje odnosa NATO-a i Srbije bi bilo od koristi za Alijansu, Srbiju i cijeli region.
Podržavamo dijalog o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine pod podrškom EU i urgiramo sve strane da iskoriste trenutak i ulože napor u dobroj vjeri da dođe do trajnog političkog rješenja”, naglasili su oni.
Rješavanje odnosa između Beograda i Prištine NATO vidi u kontekstu povezivanja pitanja Krima i istočnih dijelova Ukrajine koje kontroliše Rusija. NATO, ali i zapadne vlade generalno, smatraju da bi rješenje u vezi s Kosovom stabilizovalo region.
(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država)
