Svijet i Sjedinjene Američke Države u iščekivanju su američkih predsjedničkih izbora koji će se održati 2024. godine.
Izbori su to na kojima će bitnu propagandnu ulogu imati tehnologija umjetne inteligencije.
Bajden najavio kandidaturu
I bez aspekta umjetne inteligencije, ovi izbori nose sa sobom politički kontekst koji obećava dosta turbulentnu scenu koja će ih pratiti.
Američki predsjednik Džo Bajden potvrdio je da će se kandidirati za reizbor 2024. godine.
Kazao je da će birači biti suočeni s izborom da sljedećoj generaciji ostave “više slobode ili manje” i “više prava ili manje”. Bajden, ujedno, ima 80 godina, a u godini izbora imaće 81.
Anketa NBC Newsa objavljena tokom vikenda pokazala je da 70 posto Amerikanaca, uključujući 51 posto demokrata, vjeruje da se ne bi trebao kandidovati.
Šezdeset i devet posto svih ispitanika koji su rekli da ne bi trebao u trku naveli su zabrinutost zbog njegove dobi kao glavni ili sporedni razlog.
Bajden bi se trebao sučeliti s Donaldom Tampom ili pak s njegovim mogućim protukandidatom, guvernerom Floride Ronom DeSantisom, koji doduše još nije najavio kandidaturu
Tramp je čovjek koji nakon izbora nije napravio ključnu stvar u svakoj demokratskoj zemlju. Nije priznao poraz i osigurao miran transfer vlasti.
Pamtimo tako kako je gomila pristalica Donalda Trampa u januaru 2021. godine upala u zgradu Kongresa kako bi poništili rezultate izbora i zaustavili sjednicu Kongresa na kojoj se trebala potvrditi pobjeda Džo Bajden.
S Bajdenom će se sučeliti Tramp ili DeSantis
Ron DeSantis je, s druge strane, pomeo konkurenciju na američkim međuizborima održanima u novembru. Kako smo tada pisali, svoju popularnost stjecao je uglavnom na istim zapaljivim pitanjima i jednakoj desnoj populističkoj liniji kao Tramp, od ilegalne imigracije do kulturnih ratova i prkosa lijevo-liberalnoj eliti i establišmentu.
DeSantisovi kritičari zovu ga opasnijom verzijom Trampa.
U neku ruku, to mu je kompliment jer ga – s punim pravom – smatraju pametnijim, discipliniranijim i sposobnijim, ako već ne i harizmatičnijim od njegovog uzora.
Ipak, ankete govore da Tramp ima značajnu prednost u odnosu na svakog potencijalnog protukandidata, uključujući DeSantisa. Nova anketa Wall Street Journala objavljena u petak pokazala je da Trump osvaja 48 posto, a DeSantis ga slijedi s 24 posto među vjerojatnim republikanskim biračima na primarnim izborima. U hipotetskom nadmetanju jedan na jedan s DeSantisom, Trump vodi s 51 posto prema 38 posto.
Uzevši sve to u obzir, a pogotovo Bajdenove godine, koje njegovi protivnici često ciljaju, ali i jasne činjenice da je Tramp u prošlosti koristio dezinformacije radi ostvarivanja političke dobiti, jasno je kako bi nadolazeći izbori mogli biti itekako kontroverzni.
I tu bi bitnu ulogu mogla odigrati umjetna inteligencija, kao faktor koji bi mogao generirati dezinformacije ili pospješiti teorije zavjere. Koliki je razmjer tog mogućeg utjecaja govori slučaj izbora za gradonačelnika Čikaga.
Primjer iz Čikaga opisuje kakao bi AI mogao generisati informacije
Bitno težište u kampanji bilo je na kriminalu u gradu, odnosno policijskom nasilju. Korisnik Twittera pod nazivom Chicago Lakefront News objavio je video na kojem se vidi da Paul Vallas govori: “U moje vrijeme policajac je mogao ubiti čak 17-18 civila i nitko ne bi ni trepnuo okom.”
“Moramo prestati uskraćivati novac policiji i početi joj vraćati novac”, stoji između ostalog u snimku.
