Društvena mreža TikTok doživjela je procvat ali se našla i u žiži interesovanja ne samo zbog kreativnih video klipova koje prave korisnici već i po tome što predstavlja jednu od najvećih opasnosti po bezbjednost
KATARINA JANOV edukator za Internet bezbjedndost
Tik-tok je trenutno jedna od najpopularnijih aplikacija na svijetu čiji su korisnici uglavnom djeca i mladi. Služi za kreiranje i djeljenje kratkih video-formi. Međutim, u trci za pregledima i lajkovima, mladi se upuštaju u niz izazova koji su opasni po život i zdravlje. Tako se na mreži TikTok pojavio “Skull Breaker Challenge”.
Izazov počinje tako što tri osobe stanu jedna pored druge. One koje stoje po strani izvedu neki pokret (najčešće skok), osoba u sredini zatim treba da ih oponaša i dok skače, ostale joj podmeću nogu kako bi pala. Pad može da izazove prelome, gubitak svesti i razne druge posljedice opasne po život.
TikTokom je ,,vladao’’ i izazov ljepljenje papirića sa natpisom: “18 plus” u oko (ispod zjenice). Ovaj izazov rizik je od brojnih infekcija koje same po sebi predstavljaju opasnost za vid i razna fizička oštećenja oka.
“Pomješajte izbjeljivač, želatin, kremu za brijanje i sredstvo za dezinfekovanje ruku i sipajte smjesu u plastičnu vrećicu”, kaže jedan od korisnika ove aplikacije uz obećanje da će vam se promeniti boja očiju ako ovo prislonite na oko. Nakon isprobavanja ovog izazova mnoga djeca su prijavila krvarenje iz očiju, opekotine i oslabljen vid.
Zbog lažne popularnosti, djeca i tinejdžeri ližu WC šolje, pale utičnice metalnim novčićima, u oči stavljaju hemikalije.. a sve da bi njihove video snimke vidio veliki broj ljudi.
TikTok je često spominjan i u negativnom kontekstu kada je riječ o razvijanju problema u ishrani mladih, promovisale su se anoreksija i bulimija što je uticalo prije svega na mladu, žensku populaciju.
’’Choking game’’, odnosno igra davljenja tokom koje je potrebno staviti što više različitih stvari u usta kao i ’’Passout game’’ tokom koje je potrebno zaustaviti disanje sve do trenutka pada u nesvijest.
Informacija koja se pojavila o postojanju zatvorenih grupa koje pozivaju na samoubistva treba da dodatno upozori roditelje da durštvene mreže i internet nisu uvijek dovoljno sigurno mjesto za djecu i mlade i da ih na neki način ohrabri da razgovaraju sa svojom djecom na iskren i otvoren način o opasnostima koje vrebaju.
Jedno od najčešćih pitanja koje mi roditelji postave na webinarima koje držim, jeste da li trebamo da zabranimo društvene mreže? Generalno, zabrane su uvijek mač sa dvije oštrice jer djeca lako mogu sa tuđih telefona da gledaju sadržaj ili da nađu način da se odupru zabranama. Kvalitetnije i učinkovitije rješenje je razgovor između roditelja i djeteta. Roditelj treba da poznaje svoje dijete i da nađe model kako da mu objasni zašto su virtuelni prostor, društvene mreže i toliko pomenuti TikTok potencijalno opasni ako ne vodimo računa o korišćenju i kako da se pravilno ponašamo.
Djeca i mladi su najveća ali i najranjivija grupa korisnika društvenih mreža jer iako su vješti u upotrebi novih tehnologija, činjenica je da nemaju dovoljno životnog iskustva niti kritičke svijesti da uvide sve onlajn opasnosti.
Bitno je da roditelji od onog trenutka kada detetu daju telefon u ruke, počnu i sa pričom o bezbjednom korišćenju interneta, da ih usmjere i objasne pravila ponašanja u virtuelnom svijetu.
Pravilo ,,ne pričaj sa nepoznatim ljudima na ulici” moramo da dopunimo i sa ,,ne dopisuj se sa nepoznatim ljudima na društvenim mrežama”.
Sredstva se menjaju, ali prijetnje ostaju iste. Koliko je bitna edukacija djece, podjednako je bitna i edukacija roditelja koji moraju da znaju kako da reaguju i kako da na najbolji mogući način zaštite svoje dijete u virtuelnom prostoru.
Knjiga ,,Bezbednost dece na internetu i na društvenim mrežama – vodič za roditelje’’ treba da pruži odgovore roditeljima čija se djeca rađaju, rastu, obrazuju se, razvijaju i žive u digitalnom svetu. Cilj knjige je promovisanje sigurne upotrebe interneta i društvenih mreža među djecom i mladima kao i pružanje smjernica roditeljima da lakše razumiju i ukažu da potencijalne opasnosti koje vrebaju iz virtuelnog prostora.
Roditelji treba da se upoznaju sa digitalnim rizicima, nasiljem na internetu, zavisnosti od video igrica, da znaju kome da se obrate za pomoć u slučaju da se nešto desi. Knjiga je dostupna za naručivanje na sajtu www.katarinajonev.com kao i na instagram profilu @katarinajonev gde se mogu pronaći informativni i edukativni tekstovi o bezbednosti na internetu.
———————————————————————————————–
Katarina Jonev Ćiraković edukator za bezbednost dece na internetu i društvenim mrežama, stručnjak za internet bezbjednost, doktorant Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Do sada je održala više od 200 samostalnih predavanja u 19 gradova u Srbiji. Njeni kursevi o internet zavisnosti, bezbjednosti djece na internetu kao i štetan uticaj mobilnih telefona na rani razvoj dece su akreditovani. Posljednjih mjeseci organizuje webinare za roditelje o bezbjednosti djece na internetu kao i individualna predavanja i konsultacije.