Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, svjedočio je danas u Sudu BiH na suđenje koje se protiv njega i Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika RS” vodi zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.
Dodik je tom prilikom rekao da visoki predstavnici koji su legalno birani nikada nisu direktno donosili odluke u BiH, kao što je to uradio Kristijan Šmit, koji je, kako je ponovio Dodik, nelegalan.
Na samom početku, kako prenose mediji, Sena Uzunović, predsjedavajuća Sudskog vijeća je obrazložila da je svjedok dužan da govori istinu i da ne mora odgovoriti na pitanje ukoliko ga odgovor može izložiti krivičnom gonjenju.
Dodik je istakao da ostaje pri ranijim iskazima. Naveo je da mu je poznata praksa da legalno izabrani visoki predstavnici nisu donosili odluke preko noći, već su to radili prvo putem parlamenta.
“Prvo bi dali rok domaćim političarima da riješe problem. Ukoliko ne postoji volja za to, u tom slučaju bi reagovao visoki predstavnik”, kazao je Dodik, te je poručio da su za njega odluke Kristijana Šmita bile iznenađenje.
“Smatrao sam da to neće uraditi ni Šmit. Bilo je priče o tome da bih mogao krivično odgovarati, ali kao predsjednik Republike Srpske dužan sam poštovati ustav entiteta”, rekao je Dodik, odgovarajući na pitanje da li je vjerovao da je odlukom Šmita propisano kao krivično djelo nepoštivanje njegovih odluka.
On je kazao da poštuje Ustav Republike Srpske i BiH, te da je on usaglašen sa Ustavom BiH, zbog čega je u svom radu uvijek konsultovao savjetnike.
Dodik je pojasnio da je ukaz potpisao dan prije nego što mu je predočeno da je Šmitova odluka objavljena u “Službenom glasniku BiH”.
“Uvijek sam oko sebe imao ljude koji imaju autoritet. Svojim savjetnicima vjerujem. Neki su svjedočili ovdje u Sudu. Rekli su mi da nema ništa u Službenom glasniku da bi moglo postojati krivično djelo. Oni su mi objasnili da ništa nije objavljeno u Službenom glasniku. Kako su mi rekli, ako ne potpišem ukaz prijeti mi 12 godina zatvora, a da je odluka koju je donio Šmit nije zakon nego odluka”, naveo je Dodik.
Predsjednik Srpske, koji je i prvoptuženi u ovom postupku, kazao je da je imao mogućnost da vrati zakone u Narodnu skupštinu RS, ali da to nije uradio iz jednog razloga, a to je jer se Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS nije pobunio na zakone za koje je potpisao ukaze.
Svoje pravo na unakrsno ispivanje iskoristilo je i tužilaštvo, koje je, kako prenose mediji, pitalo Dodika da li je tačno da je on bio predlagač zakona.
Tu je prigovor odmah uputila Dodikova odbrana, te on, kako se navodi, nije odgovorio na ovo pitanje.
Goran Bubić, Dodikov branilac, kazao je da u ovom predmetu ne postoje nikakvi argumenti za osuđujuću presudu.
“Imamo primarne, sekundarne argumente, bilo je dosta govora o tome javnosti a biće prilike da o tome govorim kad za to dođe vrijeme. Što se tiče današnjeg glavnog pretresa, predsjednik je saslušan u svome predmetu. To je bilo kratko saslušanje, gdje se predsjednik očitovao da nije mogao vjerovati da je uistinu Kristijan Šmit postupio kako je postupio, s obzirom na raniju praksu gdje su visoki predstavnici kad su bili legitimni, određena rješenja nudili Parlamentarnoj skupštini BiH, pa tek ako to Skupština ne usvoji, onda je intervenisao. Tako da je potvrdio, vjerovao da su bila očekivanja da je bilo slično i u ovom slučaju. Međutim, par dana kada je poslije potpisivanja ukaza stigao ‘Službeni glasnik BiH’ ispostavilo se da je gospodin Šmit nametnuo te odluke ignorišući ne samo pitanje njegovog legitimiteta, već samo jednu uobičajenu praksu koju su imali raniji visoki predstavnici”, rekao je Bubić.
Naveo je da je Dodik tokom svjedočenja potvrdio da je, uključujući i potpisivanje dva ukaza, slijedio savjete svojih zvaničnih stručnih savjetnika, kao i da je imao šire konsultacije sa pravnim ekspertima.
“Nakon toga je rekao da je uz ukazivanje da je nepotpisivanje ukaza kršenje Ustava Republike Srpske, koji je usaglašen sa Ustavom BiH, bio motivisan da potpiše navedena dva ukaza”, naveo je Bubić, te je dodao:
“Ovdje za osuđujuću presudu ne postoje argumenti iz više razloga, uključujući i ovo što smo se mogli uvjeriti danas, a to je da mi na dan potpisivanja ukaza nemamo izmjene Krivičnog zakona BiH, prema pravilima pravnog poretka BiH”.
Na pitanje novinara da li bi to značilo da ukoliko Milorad Dodik bude oslobođen, znači da su sve odluke visokog predstavnika zapravo ništavne, te da je on zaista nelegalan i nelegitiman u BiH, Bubić je odgovorio:
“U ovom slučaju oslobađajuća presuda se može donijeti po više argumenata. Ja sam sad evo pomenuo ovu zabranu retroaktivnosti. U tom pogledu, oslobađajuća presuda se može donijeti praktično da sud pređe preko ovih argumenata. Tako da ne mora značiti da će to pitanje biti definitivno razriješeno u ovom postupku”.
Bubić je na pitanje da podsjeti kolika ja zaprijećena kazna u ovom slučaju, ukoliko presuda bude okrivljujuća, rekao da je to maksimalno do pet godina.
Nakon završetka današnjeg svjedočenja, završen je dokazni postupak, te je navedeno da će završno ročište na suđenju Dodiku i Lukiću biti održano 19. februara u 11 časova.
Sena Uzunović, predsjedavajuća Sudskog vijeća, poručila je da je Tužilaštvu BiH potrebno sat vremena za završne riječi koje će biti dostavljene u pisanoj formi, dok je Dodikov advokat Goran Bubić planirao dva sata za iznošenje završne riječi, koliko će biti potrebno i Dodiku za njegovo izlaganje tim povodom.
Branilac Miloša Lukića, advokat Miljkan Pucar, imaće priliku da iznese svoju završnu riječ u trajanju od sat i po vremena.
Završne riječi će Sudu biti dostavljeno i u pisanoj formi.
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
