Diplomirani je glumac i master komunikolog. Osnovao je Institut “Main Point”, koji od 2012. realizuje obuke za javni nastup, dikciju, prezentacijske i komunikacijske vještine. Takođe, je osnivač Udruženja “Izražajnost” koje se bavi razvojem izlagačke pismenosti i kulture javnog govora. Autor je programa usavršavanja za prosvjetne radnike “Javni govor – tehnike izlagačke pismenosti”, koji je akreditovao Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja. Napisao je knjigu “Progovori da vidim ko si” – prvu interaktivnu knjigu o kulturi govora

SLOBODAN ROKSANDIĆ, master komunikolog

SM: Knjiga “Progovori da vidim ko si” je prva interaktivna knjiga na našim prostorima. Kome je namijenjena?

SR: Knjiga je namijenjena široj populaciji, sa fokusom i na osnovce, srednjoškolce ali i sve one koji žele da steknu dovoljno samopouzdanja kada javno govore. Jasno i razgovijetno pričati, da vas čitav svijet razumije. Svako ko uzme knjigu, ima priliku da se snima, ispunjava zadatke koji se nalaze u knjizi, pošalje meni ili timu udruženja “Izražajnost”, a zatim nakon analize i sugestija, vratimo čitaocu.

SM: Zašto je ova knjiga tako posebna?

SR: Kada progovorimo mnogo toga otkrivamo o sebi. U zavisnosti od boje glasa, upotrebe riječi, brzine govora i govora tiela ljudi stiču određeno mišljenje o nama, odlučuju da li smo im zanimljivi i da li žele da nas prate.
Svi uspješni govornici odišu samopouzadnjem, elokvencijom i uvjerljivošću. Da biste postali dobri govornici, nije dovoljno da čitate o tome kako se stiču govorne vještine. Potrebni su rad, učenje i vježba. Ali za razliku od uobičajenog načina sticanja znanja, pred vama je knjiga koja se čita, gleda i sluša. Knjiga koja se rješava.

Knjiga će vam omogućiti da držite pažnju svojih slušalaca, zainteresujete druge svojim govorom, jasno i razumljivo prenesete svoje misli i stavove, ispričate priču na zanimljiv način a tako i smanjite tremu pred javni nastup. Svakako da sve ovo utiče i na vaše samopuzdanje.

SM: Javni nastup podrazumijeva i kulturu govora. Da li kod nas ljudi koji su često prisutni u javnosti imaju kulturu govora? Političari, pjevači, glumci…

SR: Javni nastup i kultura govora trebalo bi da budu brat i sestra ali u praksi nisu. Ljudi koji javno nastupaju vrlo često nemaju kulturu govora na visokom nivou. Političari i javne ličnosti kada se pojave i govore, u najvećem broju slučajeva to nije za primjer. 

I glumci i televizijski voditelji nekada su bili sinonim za dobar govor, dobru dikciju. Danas to nije tako.

Nekada je za mikrofon stajao onaj ko je bio za uzor. Danas se mnogu utrkuju ko će da napravi više grešaka i da postane viralniji sa svojim lapsusima.

SM: Koliko je bitno poznavati publiku kojoj se obraćaju govornici?

SR: Mi moramo znati i poznavati publiku kojoj se obraćamo. Političari to dobro znaju. Oni najčešće, prije svakog mitinga definišu svoju ciljnu grupu.

SM: U digitalnom dobu vlada prava epidemija poštapalica i skraćenica. Kako gledate na tu pojavu?

SR: Na našim radionicama, stalno podsjećamo mlade ljude na izražajnost i da onaj ko je rječit, elokventan, ko radi na tome je zapravo kandidat da bude uspješniji u životu, ma kojom profesijom se bavio.

Pojedini to ne mogu da shvate. Jer sa druge strane trend uspostavljaju pojedinci, influenseri, ljudi koji se ne izražavaju dobro a profitiraju.

Međutim, u mojoj praksi, a radio sam sa velikim brojem ljudi različitih profesija, potvrdio sam i svoje analize. Oni koji umiju da prezentuju i iskažu, koji su rječiti, pri tom čuvaju maternji jezik, osjećaju se bolje a pri tom i uspješno prenose svoje poruke.

SM: Da li je zabluda da rad na kulturi govora i javnog nastupa namijenjen samo određenim profesijama?

SR: Vlada to mišljenje. Ali to uopšte nije tako. Svako ko želi da jasno, glasno kaže šta je njegova ideja, trebalo bi da usavršava usmeni izraz, i tu treba da nam pomognu učitelji, nastavnici, škola, mediji. Za profesije koje su usko vezane za javne nastupe, tu su i komunikolozi.

Stara grčka poslovica kaže:

STANI PRED MASU KADA GOVORIŠ – AKO ZNAŠ ŠTA GOVORIŠ!