Der Standard analizira mogućnost nametanja Izbornog zakona
Kako navodi austrijski list Der Standard, Kristijan Šmit razmatra da li da iskoristi svoje Bonske ovlasti i nametne izmjene izbornog zakona u BiH, a takvom promjenom bi on izašao u susret željama hrvatskih političara poput “nacionalističkog” predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.
Novinarka Adejald Volf za Der Standard navodi da je politički cilj Milanovića i njegovih političkih saveznika spriječiti formiranje vlasti u BiH entitetu Federaciji bez HDZ-a, te da se to dešavalo i ranije, prenosi N1.
“Bosanskohercegovački HDZ, sestrinska stranka vladajućeg HDZ-a u Hrvatskoj, stoga je posljednjih mjeseci kroz brojne političke intervencije i pregovore koje su vodili EU i SAD pokušavao ostvariti svoje ciljeve u bosanskohercegovačkom parlamentu. Međutim, za to nije bilo većine.
Sada je pritisak na Šmit očito pojačan da se povinuje zahtjevima HDZ-a putem posebnih Bosnkih ovlasti Visokog predstavnika”, navodi ona.
“Deblokada Federacije”
Pozivajući se na medije u BiH, Volf navodi da bi Šmit mogao s jedne strane uvesti “tehničke” promjene kako bi se u budućnosti bolje izbjegla izborna manipulacija, ali da se s druge strane pod pojmom “deblokiranje Federacije” razmatra nova definicija formule predstavljanja.
Ona navodi da je Dom naroda FBiH ključan za namjeru HDZ-a da osigura svoju vlast zbog mogućnosti veta koju bi ta stranka mogla koristiti za blokiranje zakona.
“Izmjenom Izbornog zakona sada se očito želi osigurati da oni kantoni u kojima je HDZ posebno jak dobiju više glasačke moći. Riječ je o formuli za predstavljanje koja je ranije bila stvar diskrecionih ovlasti Izborne komisije”, piše Volf.
Diskreciono pravo izborne komisije
Stručnjak za ustavno pravo iz Graca i stručnjak za Bosnu i Hercegovinu Josef Marko objašnjava za Der Standard da ukoliko u jednom kantonu ne bude izabran Hrvat jer nije osvojio dovoljno glasova, Izborna komisija je u tom slučaju mogla sama odlučiti da kandidat iz drugog kantona bude hrvatski predstavnik u tom kantonu. Ovo diskreciono pravo o mogućnosti kompenzacionih mandata sada bi moglo biti ukinuto mogućom odlukom Šmita.
On tvrdi da je “bezobrazluk” ovaj proces nazivati deblokadom, navodeći da “oni koji blokiraju su upravo oni koji traže deblokadu“. Prema njegovim riječima, upravo je HDZ bio taj koji je spriječavao donošenje zakona, formiranje vlada i zastupanje u institucijama.
Marko također smatra da bi ovakva odluka Visokog predstavnika mogla ozbiljno narušiti ili čak eliminirati pluralizam među različitim hrvatskim interesima koji prevladavaju među stanovništvom u različitim dijelovima zemlje, jer propis vodi ka “kvazi-monopolu jedne stranke”.
“Jaka struja u Washingtonu koja želi dogovor između SDA i HDZ-a”
Volf navodi da se Vijeće za provedbu mira sastalo u utorak kako bi razgovaralo o prijedlozima za izmjenu Izbornog zakona. Međutim, nije postignut dogovor.
“Diplomate tvrde da je Hrvatska ranije tražila od Sjedinjenih Država da rade sa Šmitom na promjeni izbornog zakona. SAD, s druge strane, imaju interes da prodaju vojnu opremu Hrvatskoj i da zemlju čvrsto drže na proameričkom kursu”, piše ona.
Također navodi da u Washingtonu postoji jaka struja koja želi postići dogovor između najjače hrvatske i najjače bošnjačke stranke, HDZ-a i SDA, oslanjajući se na Washingtonski sporazum iz 1994. godine.
“Na Šmitovu inicijativu se sada trebaju nastaviti pregovori. Za SDA je posebno atraktivno ograničavanje mogućnosti veta u Domu naroda, što bi očito također moglo biti dio dogovora. Međutim, nejasno je da li će Šmit zaista koristiti Bonska ovlaštenja”, piše Volf.
View this post on Instagram
