Sferamedija

Drinić: Ne trebaju nam kozmetičke promjene

drinic-

Tranzicija i njene razarajuće posljedice vidljive su u svakom dijelu Republike Srpske gdje imamo veoma mnogo nerazvijenih i nejednako razvijenih dijelova.

 

Ekonomska kriza prouzrokovana ratom u Ukrajni, kao i drugim svjetskim kretanjima je dovelo do velike inflacije koja direktno za privrednike nosi velike rizike u smislu poslovanja.

Često se priča o pomoći privrednicima ali mjere izostaju.

Tako je se i danas u skupštini povela rasprava o mjerama koje bi trebalo preduzeti u narednom periodu.

Konkratan primjer pomoći, naglašavajući da nisu potrebne samo “kozmetičke mjere” nego konkretne i primjenljive mjere,  koje će podići našu privredu na viši nivo, rekao je poslanik PDP-a, Neboja Drinić.

Međutim, krize su sastavni dio kretanja u ekonomiji i na njih mora da gledamo kao na izazov, a ne kao alibi iza kojeg se krijemo i koji krivimo za stagniranje ili nezadovoljne privrede.

Vlast mora da traži rješenja u vidu konkretnih mjera podrške privrednicima i preduzetnicima.

Republika Srpska je deindustrijalizovana država, čija je postojeća privredna struktura uništena i nije formirana nova, to je svima jasno ali niko ništa ne preduzima, naglasio je Drinić.

U poslednjih nekoliko godina, a posebno u poslednje 2-3 godine imamo dramatične odlive radne snage, kvalifikovanih kadrova u koje smo mnogo uložili, a koji će kao gotov proizvod u svom najproduktivnijem periodu raditi za tuđe ekonomije.

Ovo nam se dešava jer imamo totalno neusklađen obrazovni sistem sa tržištem, pored gotovo uništene ekonomije, gdje imamo neka preduzeća koja nemaju osnovne uslove za radnu snagu.

Generalno gledano, Privreda Republike Srpske je kao raštimovani klavir na kojem mnoge dirke ne rade. O tome najbolje govore statistike, koje se najčešće kriju.

Anegdotski posmartano privreda u kojoj su najbolje plaćena zanimanja marketinga, politika i plasnična hirurgija ne može se smatrati uspješnom, niti održivom.

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA

Ako se uzmu u obzir dijelovi u kojima se intervenisalo, a to je npr. uvođenje mogućnosti da se da se mjesto održavanja skupštine privrednog društva može utvrditi i u pozivu za sjednicu, djelokrug rada i većinu za donošenje određenih odluka u skupštini društva sa ograničenom odgovornošću, uvođenje postupka prekograničnog pripajanja i spajanja privrednih društava jasno se vidi da se radi o izmjenama koja se tiču procesno-pravnih pitanja.

Dakle, radi se o izmjenama koje u suštini neće mnogo bitnije uticati, niti olakšati privrednicima život.

Npr. smatram da se ne treba mnogo, a ni pretjerano u ovoj fazi baviti ovim pitanjem, kao npr. šta nam znače bilo koji registri, normiranja ako nemamo zdrave privrednike.

Imamo mnogo primjera da pojedina društva sa sjedištem u RS često mijenjaju svoje adrese i odlaze na teritoriju Federacije BiH, da li je neko nekada sjeo sa tim firmama, razgovarao, pokušao naći rješenje, ne smijemo se odricati ni jedne marke koja ide u budžet RS.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Небојша Дринић (@nebojsa.drinic)

PREDUZETNIČKI CENTAR BANJA LUKA

Dobar primjer uspostavljanja direktne komunikacije između institucija i privrednih društava jeste Preduzetnički centar Banja Luka.

Ovim projektom, koji smo zamislili kao servis ispred grada koji će pomoći i biti na usluzi preduzetnicima u gradu se pokazao kao izuzetno dobar način komunikacije.

Zato smo u dvije godine mandata imali rekordan broj novozaposlenih preduzetnika, duplo veći broj prijavnjenih za subvencije nego što je bio ranije, jer smo razgovarali sa njima 3 mjeseca, pravili jasne rasprave i u program reformi subvencija uvrstili ono što su nam oni rekli da je bitno da i da će im pomoći.

Konkretno, imali smo prijavljenih 150 (inače bilo je 75), visina subvencija bila je od 15 000 do 30 000 (inače je bilo od 5 000 do 15 000), te je grad izdvojio za subvencije rekordnih 1, 5 miliona KM.

Recimo imamo i slučajeve da veliki broj preduzeća, čak i iz Srbije, bira FBiH da otvore svoja predstavništva. Treba se pozabaviti i ovim pitanjem, pa tražiti odgovor zašto?

Jedna od komrenih mjera FBiH je da ukoliko primiš novog radnika možeš njegovu bruto platu da udvostručiš kod priznavanja rashoda i samim tim smanjuješ poresku osnovicu i plaćaš manje poreza.

Dakle, ako želimo suštinske i korjenite promjene koje će dati efekta, pored ovih kozmetičkih procesno-pravnih izmjena, potrebno je donijeti nekoliko konkretnih mjera i uporedno ovaj zakon vezati i mijenjati sa zakonom o porezima i doprinosima.

SFERAMEDIJA

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *