Broj oboljelih od melanoma širom svijeta drastično se povećao sa 138,000 novih slučajeva godišnje u 2010. godini na 287,723 u 2018. godini. U Bosni i Hercegovini svake godine bude zabilježeno preko 200 novih slučajeva melanoma. Melanom je registrovan među deset najučestalijih malignih tumora kod mlađe populacije u našoj zemlji. (Globocan 2018: Melanoma of skin Report. Mart 2018 godine).
Sanja Umičević Šipka, specijalista dermatovenerologije
Šta je melanom?
Melanom je najopasniji tumor kože i sluzokože koji nastaje malignom transformacijom melanociti. Očituje se lokalnom agresivnošću te sklonošću linfogenom i hematogenom širenju. Najčešće se javlja kod osoba iznad 50 godina, međutim u posljednje vrijeme sve češće i kod mlađih.
SM: Kako ga prepoznati?
Melanom je maligni tumor koji se može vidjeti golim okom!
SUŠ: Najčešće se javlja u obliku mrlje ili čvora sa nekoliko boja, nedefinisanih rubova, koji brzo raste. Kada kažemo brzo raste mislimo na perid od nekoliko mjeseci kada vidimo da se u mladežu nešto dešava, a ne promjena koja je nastala preko noći. Tada se najčešće radi o nekoj vrsti mehaničke traume mladeža. Nekada se mogu javiti i subjekivni simptomi u vidu svraba, peckanja ili spontano krvarenja. Svaka nova pigmentna promjena u dobi preko 40. godine trebala bi biti pregledana od strane dermatologa.
“ABCDE” pravilo može biti korisno pri identifikaciji i samopregledu koji bi svakako trebali jednom mjesečno praktikovati.
A – asimetrija (asimmetry) B– rubovi (borders) C-boja (color) D– veličina (diameter) E razvoj (evolution)
Melanom je tumor koji se može razviti u već postojećem mladežu, u oko 30% slučajeva ili de novo na normalnoj koži.
Najčešća mjesta pojave melanoma jesu trup kod muškaraca, te noge i trup kod žena.
SM: Koje su rizične grupe?
SUŠ: Od melanoma mogu svi oboljeti u bilo kojoj životnoj dobi.
Melanom se javlja :
- kod ljudi koji imaju preko 50 mladeža
- ljudi iznad 50. godine koji su duže vremena izloženi suncu
- kod osoba koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu u pogledu melanoma osobe svijetlije boje kože, plavih očiju, plave kose su sklonije opekotinama od sunca pa i pojavi melanoma
- kod osoba koje povremeno provode vrijeme na suncu (za vrijeme praznika i godišnjih odmora)
- kod onih koji su imali opekotine od sunca u djetinjstvu jer znamo da se preko 80% sunčevih zraka absorbuje u tom životomo periodu, a koža pamti
- kod osoba koji rade na otvorenom zbog posla ili hobija (sportisti, građevinari, poljoprivrednici, ribari)
- kod imunokompromitovanih pacijenata sa transplantiranim organima
- kod osoba koje koriste solarijum
SM: Koliko bi često trebalo da se kontroliše koža i mladeži?
SUŠ: Svaka osoba bi jedno mjesečno trebala samopregledom da pogleda svoju kožu.
Kod osoba sa velikim brojem mladeža, preko 50 jako je teško primjetiti neku novu promjenu tako da su to pacijenti koji bi se svakako trebali javiti dermatologa na pregled da bi se odredio intenzitet dolazaka i praćenja mladeža.
Dermoskopija jedanput godišnje bi bila preporuka za sve osobe, a naročito za rizične grupe.
SM: Da li se u našim ustanovama mogu uraditi potrebne analize i koji su koraci kad se uspostavi dijagnoza?
SUŠ: Dermoskopija je bezbolna dijagnostička procedura koja nam omogućava da uočimo niz struktura u promjenama na koži koje ne možemo vidjeti golim okom. U Klinici za kožne i polne bolesti UKC RS u ambulanti za dermoskopiju svakdnevno se obavljaju pregledi pacijenata. Koristimo jednan od najsavremenijih sistema za dermoskopiju u otkrivanju i praćenju promjena na koži,a preglede obavljaju ljekari koje se kontinuirano edukuju u ovoj oblasti dermatologije.
Svakako ne trebamo zaboraviti da dermoskopija nije metoda kojom se postavlja definitivna dijagnoza. Nikada ne može da mijenja kliničku odluku o eksciziji ili biopsiji promjene na koži te definitivu patohistološku potvrdu.
U UKC RS postoji multidisiplinarni pristup u liječenju pacijenata kod kojih se dijagnostikuje melanom. To su patolog, plastični hirurg, onkolog, spec. radioterapije i dermatolog koji zajedno odlučuju o najboljem terapijskom modalitetu za pacijenta u zavisnoti od težine kliničke slike.
SM: Koje su preventivne mjere?
SUŠ: Rak kože se može izbjeći!
UV zračenje koji je glavni uzrok nastanka raka kože uopšte (melanom, BCC, SCC), može se izbjeći promjenom navika vezanih za boravak na suncu.
To podrazumijeva primarnu prevenciju:
- izbjegavanje direktog izlaganja na suncu od 11:00h do 16:00h u ljetnom periodu
- nošenje zaštitne odjeće, šešira, naočala
- boravak u hladu i pravilno korištenje proizvoda za zaštitu od sunca
Što se tiče sekundarne prevencije to podrazumijeva otkrivanje melanoma u ranoj fazi što nudi mogućnost pravovremenog liječenja. Tome pomaže samoregled, poznavanje faktora rizika i redovan pregled dermatologa!
SM: Kako zaštititi kožu kod odraslih kako kod djece?
SUŠ: Neophodna su neka osnovna pravila za sve, a to je: izbjegavanje direktnog izlaganja na suncu os 11h do 16h, fotoprotekcija sa visokim zaštitinim faktorom SPF 50+ te jednaka zaštitta od UVA i UVB zraka.
Pravilno nanošenje preparata je pola sata prije izlaska na sunce i nanošenje ponavljati svaka 2-3h.
Boravak u prirodnom hladu. Napomena je da sklanjanje pod suncobran na otvorenom prostoru poput plaže ukoliko se ne primjene dodatne mjere zaštite od sunca, svejedno dovode do opekotina od reflektirajućih UV zraka.
Odjeća je najbolja zaštita od intenzivnog sunca.
Pamučni materijali, gustog tkanja, šeširi sa širokim obodom, polarizovane sunčane naočale.
Danas je na tržištu dostupna i odjeća za djecu uključujući i kupaće kostime s ugrađenom zaštitom od sunca.
Kod djece, naročito beba apsolutno izbjegavati direktan boravak na suncu. Nošene šeširića i majica je obavezno, a odrasli bi trebali služiti kao primjer.
Riječ upozorenja o Solarijumu i melanomu!
Solarijum čini kožu preplanulom kao posljedica emitovanja UVA zraka koje ne mogu dovesti do opekotina na koži ali prodiru u dublje strukture i dovode do oštećenja na nivou DNK, te preranog starenja kože.
Većina osoba nije svjesna činjenice da preplanulost u solarijumu ne štiti dalje od opekotina od sunca kada izađe napolje, jer su UVB sunčeve zrake odgovorne za razvoj opekotina.
Dermatolozi širom svijeta se bore protiv upotrebe solarijuma. Nekoliko ekspozicija u solarijumu povećava mogućnos pojave melanoma do 80%.
Većina zemalja EU su zabranile korištenje solarijama osobama mlađim od 18 godina, dok su u Brazili i Australiji u potpunosti zabranjeni.
SM: Znamo da je i zbog vitamina D potrebno se izlagati suncu, koje su preporuke?
SUŠ: Svakodnevi boravak svega 10ak minuta na suncu u jutarnjim ili popodnevnim časovima je sasvim dovoljan da se obezbijedi dovoljna količina vitiamina D u organizmu. Naravno sa izuzetkom kod male djece i starijih kod kojih se po preporuci ljekara ordinira dodatna suplementacija.
Poruka dermatologa, zlatna pravila :
- Ne ignorišite i ne mislite da će proći samo od sebe.
- Ne čekajte da vidite što će se desiti i ne pokušavajte uzimati terapiju na svoju ruku.
- Ne mislite da to nije ništa ozbiljno
- Ne mislite da Vam to trenutno nije prioritet.
- I na kraju, ne bojte se posjetiti dermatologa.
