Ne gore samo Kanada i SAD, visoke temperature zabilježene su u Moskvi, Indiji. Vlasti u Iraku u četvrtak proglasile državni praznik, jer je bilo prevruće za posao i učenje

KANADA: REKORDNE TEMPERATURE

Mali grad Liton u Kanadi proteklih dana je postavio jeziv rekord. U utorak je dostigao najvišu temperaturu ikad zabilježenu u zemlji, u nezapamćenom toplotnom talasu koji je za nedelju dana ubio stotine ljudi i izazvao više od 240 šumskih požara širom Britanske Kolumbije. Većina i dalje gori.

Liton je dostigao 49,6 stepeni Celzijusovih, što je nevjerovatno za grad smješten u planinama sa oko 250 stanovnika. Prosječne temperaturu u junu su oko 25 stepeni.

Međutim, protekle nedelje noći su bile toplije nego što su dani bili do sada. U regionu gdje su klima uređaji rijetki, a domovi dizajnirani da zadržavaju toplotu.

Sada su požari veći deo Litona pretvorili u pepeo i natjerali stanovnike, kao i stotine oko njih, da bježe.

Naučnici su decenijama upozoravali da će klimatske promjene učiniti toplotne talase češćim i intenzivnijim. Ovo je realnost koja se trenutno događa u Kanadi, ali i mnogi drugi dijelovi u sjevernoj hemisferi postaju sve manje pogodni za život.

AMERIKA KAO U PAKLU

Putevi se bukvalno tope na sjeverozapadu Amerike! Stanovnicima Njujorka rečeno je da ne koriste uređaje koji troše puno energije, kao što su mašine za pranje i sušenje kako se ne bi preopteretila energetska mreža. To nažalost uključuje i klimu.

U Rusiji je Moskva prijavila najvišu ikad temperaturu zabeleženu u junu, kada je 23. juna izmereno 34,8 stepeni, dok sibirski poljoprivrednici pokušavaju da spasu svoje usjeve od velikih vrućina.

Čak su i u Arktičkom krugu temperature došle do 30-ak stepeni.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) radi na verifikaciji najviše zabilježene temperature sjeverno od Arktičkog kruga od kada su mjerenja počela, nakon što je meteorološka stanica u sibirskom Verhojansku izmjerila 38 stepeni 20. juna.

U Indiji su toplotni talasi pogodili desetine miliona ljudi na sjeverozapadu zemlje. U glavnom gradu Nju Delhiju i njegovoj okolini u srijedu se temperature nisu spuštale ispod 40 stepeni, što je zapravo sedam stepeni više od prosijeka za taj mesec. Vrućina, zajedno sa sezonom monsuna, otežava život farmerima.

U Iraku su vlasti u četvrtak proglasile državni praznik širom nekoliko provincija, uključujući prestonicu Bagdad, jer je bilo prevruće za posao ili učenje. Temperature su prešle 50 stepeni, a došlo je do kolapsa elektroenergetskog sistema, prenosi CNN.

Stručnjacima s kojima je pričao CNN kažu da je teško odrediti koliko su ove vremenske prilike povezane.

– Sisteme visokog pritiska koje vidimo u Kanadi i Sjedinjenim Državama, sve te sisteme pokreće nešto što nazivamo mlazni tok – pojas vrlo jakih vetrova koji se nalaze visoko iznad naših glava, na nekih 9.000 metara gde lete avioni – rekla je Liz Bentli, izvršna direktorka Kraljevskog meteorološkog društva u Velikoj Britaniji.

Objasnila je da konfiguracija mlazne struje spriječava vremenske sisteme da se efikasno kreću uobičajenom putanjom zapad-istok.

Mlazni tok postao je valovit i zapeo je u onome što nazivamo omega blokom, jer ima oblik grčkog slova omega. Kada je ušao u taj blok, više se nije mogao nigde kretati jer je bio blokiran. Dakle, ovaj visoki pritisak koji se nagomilavao jednostavno je zapeo danima ili nedeljama. Ovi omega blokovi pojavljuju se u različitim dijelovima sjeverne hemisfere – rekla je ona.

Ovo se dogodilo sredinom juna na jugozapadu SAD-a, kada je došlo do rekordnih vrućina u mjestima poput Feniska u Arizoni. Nekoliko nedelja kasnije, područje visokog pritiska stvorilo se iznad severozapada, obarajući temperaturne rekorde u Vašingtonu, Oregonu i jugozapadu Kanade.

Ovo bi moglo da se događa svake godine do 2100.

Bentli kaže da bi ovo moglo da se događa svake godine do 2100.

Neki politički lideri su počeli da shvataju da su klimatske promjene rezultirale ovim ekstremnim uslovima, posebno toplotnim talasima i olujama.

Američki predsjednik Džo Bajden rekao je prošle nedelje da klimatske promene vode do ekstremnih vrućina i dugotrajne suše, a šumski požari postaju intenzivniji i traju izvan tradicionalnih mjeseci sezone požara.

Naučnici rade na sofisticiranim alatima koji mogu brzo da procijene koliko klimatske promjene doprinose određenom vremenskom događaju.

Trenutno se to može dogoditi svakih 15 godina, odnosno svake ili svake druge ako se nastave gomilati emisije gasova staklene bašte, zaključio je on.

Neke od zemalja, uključujući Ameriku, Ujedinjeno Kraljevstvo i zemlje članice Evropske unije, nedavno su povećale svoje obaveze kako bi smanjile emisije, ali naučnici i aktivisti se slažu da to nije dovoljno.