Pacijenti koji se liječe u Republici Srpskoj sve više se odlučuju za usluge privatnih zdravstvenih ustanova.
Kao dokaz ovoj tvrdnji govori podatak da je Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS za troškove liječenja pacijenata u privatnim klinikama u 2022. godini izdvojio 33,9 miliona KM, što je čak za pet miliona KM više nego godinu ranije.
Stručnjaci smatraju da ovo uopšte ne treba da iznenadi, jer građani gube povjerenje u liječenje u ustanovama koje posluju u gubicima.
Činjenica je da se za neki ozbiljniji pregled u pojedinim javnim zdravstvenim ustanovama čeka više mjeseci, dok se isti kod “privatnika” može završiti za nekoliko dana.
Podsjetimo, svi osiguranici u Republici Srpskoj imaju pravo na slobodan izbor porodičnog ljekara, bolnice, pedijatra (djeca do šest godina) i ginekologa (žene starije od 15 godina).
Ovo pravo najčešće koristi i Nevena J.
U razgovoru za “Nezavisne novine” ova Banjalučanka navodi da za liječenje prije bira privatne ustanove, prvenstveno jer se u državnim dugo čeka na pregled.
“Više idem u privatne klinike jer nema čekanja kao u državnim. Skoro sam pozvala da se naručim za pregled u državnoj klinici i ponudili su mi termin tek za dva mjeseca, dok sam privatno došla na red kroz nekoliko dana”, kazala je ona, ističući i to da su privatne klinike savremenije.
“Dodala bih i da je osoblje mnogo ljubaznije nego što je to slučaj u državnim ustanovama”, kazala je Nevena.
A građanima je, kada su u pitanju privatne klinike u Republici Srpskoj, trenutno na raspolaganju njih oko 100, sa kojima FZO RS ima potpisane ugovore (u to se ne računaju apoteke).
Koliko je povjerenje u “privatnike” govori podatak da je u prethodne tri godine za troškove liječenja FZO RS isplatio oko 84 miliona KM.
“U toku 2022. godine, za usluge koje su osiguranicima pružale privatne ustanove, a koje imaju ugovor sa Fondom, izdvojeno je 33,9 miliona KM. Ti troškovi su u 2021. godini iznosili 28,5 miliona KM, a u 2020. godini 21,8 miliona KM”, saopštili su za “Nezavisne novine” iz FZO RS.
Podsjećaju da je ugovorima sa klinikama predviđeno uglavnom konsultativno-specijalistička zdravstvena zaštita, pedijatrija i ginekologija, kao i određene dijagnostičke i terapijske procedure, porodična medicina, produžena medicinska rehabilitacija i dr.
Pored toga, iz Fonda kažu i da u privatnim ustanovama pacijenti imaju većinu usluga kao u javnim, a priznaju i da pacijenti kraće čekaju na pregled i dijagnoze.
“Primjera radi, da nisu i sa privatnim ustanovama ugovorene dijagnostičke usluge, poput magnetne rezonance i CT-a, na ove usluge bi se znatno duže čekalo nego što je to sada slučaj”, ističu su iz FZO RS.
Pacijenti se u tim ustanovama regularno primaju na uputnicu, kao i u državnoj bolnici, kažu iz jedne banjalučke privatne klinike. Dodaju da svakog dana imaju najmanje 40 pacijenata.
Ognjen Bodiroga, član Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku Narodne skupštine RS, smatra da je jedan od glavnih uzroka što pacijenti “bježe” iz javnih zdravstvenih ustanova to što su se klinički centri “pretvorili u privatno vlasništvo”.
“Građani to, naravno, vide. Oni shvataju kako se u tom ustanovama zapošljavaju ljekari, da je maltene sve preko stranke, da više nije stvar da li je neko stručan ili nije, već da li ste partijski podobni. Zato je povjerenje građana veće u privatne klinike”, kaže Bodiroga za “Nezavisne novine”.
Dodaje da navedeno vodi ka još većem problemu, a to je egzodus doktora iz Republike Srpske i BiH, te tvrdi da su se iz Foče čitave porodice doktora iselile.
“Takođe, razlog što se ide u privatne klinike, iako su one skuplje, jeste i to što se za liječenje ne gleda cijena, već adekvatna njega i da li ustanova u koju odlaze uliva povjerenje”, dodao je Bodiroga.
Takođe, upućeni u ovu problematiku kažu da su privatne zdravstvene ustanove u Srpskoj na liječenju pacijenata zaradile mnogo više novca nego što to pokazuju zvanični podaci, jer pored činjenice da je povećan broj pacijenata koji uputnicom dolaze na njihovu adresu, postoji i ogroman broj građana koji usluge privatnih klinika koriste bez prethodne papirologije.
