Umičević je rekao da je donošenje odluke o povećanju najniže plate u Republici Srpskoj na 900 maraka, bilo ishitreno i da je već sama najave rasta minimalca podigla cijene neki usluga.
Umičević, koji je i odbornik u Skupštini grada Banjaluka četiri mandata zaredom, precizirao je da su od same najave da će doći do povećanja najniže plate, odmah oni koji mogu, a to su pojedine zanatlije i privatni vrtići podigli cijene usluga.
Kao jedini odbornik u istoriji Banjaluke četiri mandata zaredom, cijeli taj period Umičević se iskreno i nadljudski bori i predlaže da Grad Banjaluka, koji izdvaja više od 10 miliona KM za podsticaje za vrtiće napravi socijalnu kartu sve djece koja idu u vrtiće.
“Ne mora i i ne bi trebalo grad da finansira roditelje koji imaju visoka primanja, da ih isto subvencioniše kao i roditelje koji su lošijeg imovinskog stanja.
To je Zagreb uradio prije nekoliko godina i odmah je smanjio izdavanja za subvencije i došli su do izražaja ljudi sa dvoje i više djece i lošijeg imovinskog stanja da mogu lakše da dođu do mjesta u državnom vrtiću.
Odmah nakon odlaska ljudi u inostranstvo, drugi razlog za davanje otkaza je da roditeljima nema ko da čuva dijete ili je skupo upisati dvoje ili više djece u vrtić pa nema računice da oba roditelja rad”, dodao je Umičević, sa kim se slaže gotovo sve ijedna porodica i roditelj koji ima troje ili više djece.
Mladi parovi napuštau čak i poslove u institucijama, jer ni ta plata, zajedno sa ostalim obaveznim troškovima, nije dovoljna da pokrije troškove boravka troje djece u vrtići po tim novim cijenama.
Dodao je da se pokazalo da upravo ti roditelji koji imaju viša primanja i bolje funkcije, bez problema dođu do mjesta u vrtiću, a ovi drugi kojima nemaju novca i uticaja, čekaju i po više godina mjesto u državnom vrtiću, što je nedopustivo.
“Mislim da bi socijalna karta to sve riješila. Takođe, moj prijedlog je bio da Grad vrši istu subvenciju za djecu u privatnim i državnim vrtićima.
Kada bi se napravila ta socijalna karta i kalkulacija troškova, da transparentno vidimo cijene u vrtićima. Da inspekcije obiđu privatne vrtiće i da vidimo koliku platu imaju tete koje moraju da imaju bar višu stručnu spremu i ne smiju da rade za minimalac.
Osim toga, anagažovanjem javnog partnerstva sa imućnijim ljudima koji bi napravili vrtiće na način da grad uštedi na izgradnji dva, tri miliona KM i da grad uvede da istu subvenciju imaju djeca koja idu u državne i privatne vrtiće, da se tim pomogne i natalitet, jer je ogromna razlika između djeteta koje ima mogućnost da ide u vrtić i onog koji nema, a tu podrazumjevam i produženi boravak”, pojansio je svoj prijedlog Umičević, koji je svojim brojnim humanim djelima davno pokazao da se radi o čovjeku koji ima izuzetno visok nivo društevene odgovornosti.
Zato se za vrtiće, naglasio je Umičević, moraju pronaći sredstva, pa je s tim u vezi izrazio mišljenje da bi sa socijalnom kartom i sa kalkulacijom cijena došli do potrebnih sredstava i to bi bila velika stvar za roditelje, ali i za preduzeća.
“Nadam se da smo ispucali prepucavanja i da ćemo ove godine malo raditi i za građane Banjaluke, a od tih sredstvava koje bi trebalo da dobijemo od Srbije, tih 6 mililiona KM , tražiću da bar 10 odsto iskoristimo da pomogemo roditeljima čija djeca idu u privatne vrtiće.
Zato drage kolege odbornici, načelnici i gradonačelnici, predlažem da sjednemo, popijemo po rakiju, poljubimo se i krenemo da radimo. Prethodnih nekoliko dana dobio sam ogroman broj poziva i poruka podrške, roditelja i građana Banjaluke za svoj rad. Teška su vremena, nemojte da ih sami činimo još težim. Budimo ljudi”, poručio je Umičević.
Naime, upravo na takve njegove višedecnijske aktivnosti bi se mnogi mogli ugledati i poput Marinka bi mnogi mogli bar pomoći ovom gradu i njegovom stanovništvu.
FACEBOOK @SFERAMEDIJA