Bliži se početak izborne kampanje u Republici Srpskoj (po mišljenju mnogih, ona je već počela), a samim tim i predviđanja kako bi mogla da izgleda politička scena na lokalnom nivou, a kao dalja uvertira za opšte izbore 2026. godine.
Ko je ojačao, a ko oslabio od lokalnih izbora koji su održani 2020. godine, ko bi mogao da bude iznenađenje, a ko da podbaci, kolika je snaga stranaka u Srpskoj, da li će vladajuća koalicija predvođena SNSD-om još jednom ovjeriti dominaciju, ili će opozicija uspjeti da im otme dio vlasti na lokalu?
Sva ova pitanja biće otvorena praktično pred sam izlazak na birališta, ali odgovor na neka od njih mogao bi se možda znati i nešto ranije, ako se u obzir uzme aktuelna politička situacija u cjelokupnoj BiH, sa fokusom na Republiku Srpsku.
Upravo na bazi ove rečenice, svoj komentar počinje komunikolog Mladen Bubonjić, koji za “Nezavisne novine” kaže da prije nego što uopšte počnemo diskusiju o eventualnim prijatnim ili neprijatnim iznenađenjima na predstojećim lokalnim izborima, moramo uzeti u obzir trenutne procese koji mogu uticati na tu trku.
“Tu imamo postojeće sankcije i one u najavi (npr. status SDS-a i spekulacije da bi još neke stranke mogle biti sankcionisane), sudski proces protiv Milorada Dodika, nametnute izmjene Izbornog zakona BiH, najave dodatnih nametanja izmjena zakona (npr. Zakon o imovini), aktivnosti vlasti u Republici Srpskoj u vezi sa Rezolucijom o genocidu u Srebrenici (npr. prijedlog o mirnom razdruživanju), kao i mnoge druge procese koji u manjoj ili većoj mjeri mogu uticati na ishod izbora. Ukoliko u obzir uzmemo sve navedene aspekte, zaista je nezahvalno prognozirati bilo kakav ishod, prije svega da li će određeni subjekti (pojedinci i stranke) biti ‘politički živi’ do oktobra, ili njihov rezultat na izborima”, ističe Bubonjić.
Ukoliko ništa od navedenog ne proizvede neke značajnije posljedice, odnosno ukoliko društveno-političko stanje ostane manje-više nepromijenjeno, Bubonjić smatra da se onda može očekivati slična izborna kampanja kao i prethodnog puta.
“A to znači ‘bildanje nacionalnih mišića’ nauštrb esencijalnih lokalnih problema”, naglašava on, dodajući da u tom slučaju prednost ima aktuelna vlast.
Prognozira da će se najveća izborna borba voditi u najvećim lokalnim zajednicama, Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru, Doboju i Trebinju.
“U nekima se očekuje nastavak trenda, kao npr. u Doboju, dok je u drugim, kao što je Banjaluka, nezahvalno prognozirati ishod, uzevši u obzir sve spekulacije oko ‘simbioze’, ubacivanja ‘žrtvenog jarca’, odvlačenja glasova i sličnih aspekata”, kaže Bubonjić, dodajući da se svakako ne smiju otpisati ni neke promjene.
“Teško je očekivati da će SNSD tek tako sve prepustiti slučaju i dozvoliti reprizu scenarija iz 2012, kada su doživjeli pad. Ishod ostalih ‘kombi stranaka’ bliskih vladajućem monolitu je nezahvalno prognozirati – njihovi rezultati se mijenjaju od izbora do izbora”, navodi ovaj komunikolog.
Što se opozicije tiče, Bubonjić nema dilemu da je primjetan pad SDS-a.
“Ostale stranke, kao što su PDP, imaju promjenjive rezultate od jedne do druge lokalne zajednice. Ne smijemo zanemariti ni druge dvije opozicione opcije – Listu za pravdu i red i Narodni front. Vukanovićeva stranka polako raste od izbora do izbora, dok je pokret Jelene Trivić nepoznanica, uzevši u obzir da će se sada prvi put ozbiljnije suočiti sa izbornim izazovima. Međutim, teško je ne primijetiti da je Trivićeva privukla neke ličnosti ne tako čiste prošlosti, što bi moglo negativno uticati na krajnji rezultat ove stranke”, rekao je Bubonjić.
I politikolog Stefan Ličina smatra da je nezahvalno iznositi detaljnije prognoze četiri mjeseca prije izbora i bez nepristrasnog istraživanja javnog mnjenja. A prema njegovom mišljenju, Narodni front bi mogao da bude prijatno iznenađenje.
“Uz njih, rast bi, posebno na istoku Srpske, trebalo da ima i pokret Za pravdu i red Nebojše Vukanovića, koji je bio najveće iznenađenje prošlih izbora. Što se tiče vlasti, korist bi mogao da izvuče NPS Darka Banjca, nauštrb Demosa, a vjerovatno i Ujedinjene Srpske, zbog nedavnih transfera u NPS ljudi koji okupljaju velike baze birača i znaju kako se rade izbori na lokalu”, kaže Ličina.
Kada su u pitanju SDS i SNSD, on ne očekuje neka velika odstupanja od rezultata od prije četiri godine, a za razliku od prethodnog sagovornika, smatra da bi SDS mogao i popraviti rezultat u odnosu na 2020. godinu, zbog novog rukovodstva.
Uz sve navedeno, Ličina je mišljenja i da će izlaznost na izborima biti manja nego na prethodnim lokalnim, jer su, kako kaže, birači potpuno zbunjeni od silnih koalicija. Pored toga, podsjeća i da se koalicije na lokalnom nivou često ne poklapaju sa republičkim, pa su prema tome sva pitanja i svi scenariji i te kako otvoreni.